Aktuelno

snega sa krova zgrade

Šteta na vozilu usled pada snega sa krova zgrade

Šteta – zakonska definicija U konkretnom slučaju, bavićemo se umanjenjem nečije imovine, odnosno štetom koja je nastala u situaciji u kojoj je došlo do pada snega sa krova zgrade, leda ili nečeg trećeg, na parkirano vozilo. Zakon o obligacionim odnosima štetu definiše kao umanjenje nečije imovine (obična šteta) i sprečavanje njenog povećanja (izmakla korist), kao i nanošenje drugome fizičkog ili psihičkog bola ili straha. Odgovornost i zabluda U konkretnom slučaju odgovornost za naknadu prouzrokovane štete je na Stambenoj Zajednici, sa čijeg krova zgrade je pao sneg. Ovo je naizgled jednostavna situacija. Međutim, česti su slučajevi u kojima se u okviru jedne zgrade (objekta) nalazi po 4-5 stambenih zajednica. Veoma je bitno pripremiti dokaze koji će služiti za utvrđivanje činjenice gde se tačno nalazio automobil u momentu nastanka štete, kao i dokaze kojima će se utvrditi sa kog dela zgrade (objekta) je pao sneg. Naravno, nije na odmet kontaktirati policiju, koja

Pročitajte više »

Posebni delovi zgrade i odgovornost za štetu

Posebni deo zgrade Posebni ili samostalni deo zgrade jeste posebna funkcionalna celina u zgradi koja može da predstavlja stan, poslovni prostor, garažu, garažno mesto ili garažni boks. Odgovornost za štetu čiji uzrok proističe iz posebnog dela zgrade Odgovornost za štetu koja proističe iz posebnog dela zgrade, najčešće stana, je mahom na vlasniku stana. Naravno, postoje slučajevi u kojima je moguće da odgovornost leži na trećem licu, shodno okolnostima koje su dovele do štete. Potrebno je sagledati sve činjenice i utvrditi da li postoji nešto što bi isključilo odgovornost vlasnika posebnog dela zgrade. Najčeši primer je pucanje cevi ili curenje u kupatilu. Primer štete koja je nastala zbog pucanja cevi Ako dođe do nastanka štete na nekom delu zgrade, usled pucanja cevi u posebnom delu zgrade koji se nalazi iznad dela zgrade u kom je šteta nastala, vlasnik dela zgrade koji je pretrpeo štetu ima pravo da potražuje naknadu štete od

Pročitajte više »
naknada štete

Zajednički delovi zgrade i odgovornost za štetu

Zajednički delovi zgrade Zajednički deo zgrade predstavlja onu površinu ili deo zgrade koji je namenjen zajedničkom korišćenju od strane svih stanara ili vlasnika u zgradi. Ovi delovi obuhvataju hodnike, stepeništa, liftove, krovove, fasade i druge infrastrukturne elemente koji omogućavaju funkcionalnost i sigurnost celokupne građevine. Odgovornost za štetu čiji uzrok proističe iz zajedničkog dela zgrade Odgovornost za štetu koja proističe iz zajedničkog dela zgrade je na stambenoj zajednici, odnosno vlasnicima posebnih delova zgrade. Najčešći primer u praksi je šteta na stanovima do koje je došlo usled prokišnjavanja dotrajalog krova, šteta usled pucanja cevi koja se nalazi u hodniku zgrade i slično. Primer štete koja je nastala zbog prokišnjavanja krova zgrade Na primer, ukoliko dođe do oštećenja na posebnom delu zgrade (najčešće stanu), vlasnik stana čiji je stan pretrpeo štetu, ima pravo da zahteva naknadu prouzrokovane štete od stambene zajednice. Bez izuzetka, bitno je utvrditi uzrok štete, recimo curenja vode, prokišnjavanja i

Pročitajte više »

Stambena Zajednica i Profesionalni Upravnik

Mnogi stanari zgrada pogrešno veruju da je upravnik zgrade dužan da samostalno prepoznaje probleme i donosi odluke u vezi sa funkcionisanjem zgrade i rešavanjem tih problema. Odluke u vezi sa upravljanjem zgradom donosi skupština stambene zajednice, dok je upravnik ovlašćen i ima obavezu da te odluke sprovodi. U nastavku objašnjavamo kako se donose odluke u stambenoj zajednici, šta znači pojam dostupnog i nedostupnog glasa, kao i koja je stvarna zakonska uloga upravnika. Uloga upravnika zgrade Prema Zakonu o stanovanju i održavanju zgrada, upravnik zgrade nema ovlašćenje da samostalno donosi odluke o upravljanju zgradom. Njegova osnovna uloga je da: Drugim rečima, stanar, odnosno vlasnik posebnog dela zgrade, ne treba da očekuje od upravnika da sam prepozna problem i reaguje, već da insistira na uvrštavanju određene tačke u dnevni red na prvoj narednoj sednici skupštine. O toj tački stanari raspravljaju i na kraju glasaju, a upravnik je dužan da postupi u skladu

Pročitajte više »
Razvod braka

Razvod braka putem tužbe: kako funkcioniše proces razvoda braka?

Brak može da prestane smrću supružnika, poništenjem i razvodom. Razvod braka je nekad u Srbiji bio retkost, a danas, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, broj razvedenih brakova na 1.000 stanovnika je 1,5 (podaci za 2022. godinu).  U Srbiji se godišnje razvede oko 9.000 parova, a najveći broj razvedenih brakova čine oni sa decom (više od 50 odsto).  Ovi podaci nam pokazuju da razvod braka, iako nije prijatna životna situacija, jeste normalna faza u koju neke veze dođu. U svakom slučaju reč je o veoma teškom periodu za oba supružnika, čak i kada je razvod sporazuman. Naime, brojna istraživanja smeštaju razvod u top pet najstresnijih životnih situacija. Upravo zato je važno znati šta vas očekuje kada donesete ovakvu odluku, bez obzira da li je donosite sami, zajedno sa supružnikom ili je supružnik donosi nezavisno od vas. Kada može da se pokrene proces za razvod braka? Razvod braka, baš kao i

Pročitajte više »
Zlostavljanje na radu - mobing

Zlostavljanje na radu – šta je mobing i kako ga dokazati?

Momentom donošenja Zakona o sprečavanju zlostavljanja na radu (mobing) je krenula opšta euforija među zaposlenima. Ushićeno se pričalo po kuloarima kako je konačno donet zakon koji će sprečiti zlostavljanje na radu i pružiti dugo očekivanu zaštitu čak i onima na “dnu lestvice”. Ovakav uvod ne pišem kako bih kritikovao Zakonodavca, odnosno zakonska rešenja koja su na snazi. Naprotiv, u praksi se inicijalno pojavio jedan neočekivani problem, koji srećom nije potrajao, a kom su kumovali oni koji su svesno ili nesvesno, želeli da zloupotrebe Zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu i poigraju se sa poslodavcem. Naime, ispostavilo se da je podnet ozbiljan broj tužbi, u kojima su tužioci oni koji jednostavno nisu želeli da rade. Namera i pokušaji poslodavca da nateraju zaposlenog da radi svoj posao, da radi ono za šta je plaćen, su rezultirali tužbama usmerenim protiv njih, odnosno njihove firme. Srećom, postupajući sudovi su veoma brzo odbili veći broj

Pročitajte više »